| Edicija Savremena Srpska Drama |
KNJIGA 6
Izdavači:
MUZEJ POZORIŠNE UMETNOSTI SRBIJE
UDRUŽENjE DRAMSKIH PISACA SRBIJE
11000 Beograd, Gospodar Jevremova 19, email: mpus@EUnet.yu
I
ZAVOD ZA PROUČAVANjE KULTURNOG RAZVITKA
11000 Beograd, Rige od Fere 4
Glavni i odgovorni urednik
Miodrag Đukić
Redakcija
Dušan Č. Jovanović
Miladin Ševarlić
Željko Hubač
Radomir Putnik
Dragan Tomić
Vladimir Đurić Đura
Dragana Abramović
Korektor
Željko Hubač
Likovno i tehničko rešenje
Novo Čogurić
|
Svi brojevi SSD-e  |
Svi brojevi Drame |
|
| "Drama" |
|
| |
|
| |
SAVREMENA SRPSKA DRAMA 6 / 1999
|
| |
|
|
|
ALEKSANDAR OBRENOVIĆ rođen je 4. 1. 1928. u Beogradu
gde i živi. Studirao je pedagogiju na Filozofskom fakultetu,
ali nije završio. Bio novinar Radio Beograda, dramaturg u Dramskoj redakciji Televizije Beograd od osnivanja, prvi umetnički
direktor Sterijinog pozorja, pa slobodni umetnik, pa urednik radio-drame u Dramskom programu Radio Beograda.
Pisao scenarija za dokumentarne filmove i režirao ih, scenarija za igrane filmove, televizijske drame, pozorišne drame,
radio-drame, priče.
Dobitnik je prve Sterijine nagrade (1957) za dramu Nebeski
odred (koautor Đorđe Lebović) i Specijalne Sterijine nagrade za
dramu Varijacije (1960). Godine 1958. na Međunarodnom festivalu
Pri Italija dobio je nagradu Italijanske radio-televizije za
dramu Ptica. Godine 1959. dobio je nagradu novosadske Tribine
mladih za prvu knjigu mladog pisca (Varijacije). Dobitnik je više
nagrada na anonimnim konkursima za radio dramu. Izvedeno mu je
više od šezdeset radio drama od kojih je većinu sam i režirao u
zemlji i inostranstvu. Dela su mu štampana ili izvedena u više
od 20 zemalja, a prevedena na 22 jezika. “Prosveta” mu je objavila
knjigu dramskih tekstova Povratak Don Žuana, Pozorišni muzej
Srbije knjigu pozorišnih komada Jata čarobnih zvezda. Pripovetke je objavljivao po raznim novinama i časopisima.
|
|
| Dragan Tomić |
|
DRAGAN M. TOMIĆ rođen je 17. marta 1941. godine u Ševaricama, Mačva, Srbija. Završio je gimnaziju u Šapcu i Rumi, a
prava u Beogradu. Napisao je romane Škripac (,,Prosveta’’, 1987),
Čekajući majku (,,Prosveta’’, 1997), Kratak prekid udovičkog sta-
ža (,,Prosveta’’, 1999) i drame Raskršće (nagrada ,,Branislav Nušić’’ 1980), Rukavice, Neprijatelj radničke klase, Devojke, Pseća
kućica (nagrada ,,Branislav Nušić’’ 1990), Pomor koza, Nađa,
Kontaktno sočivo, Lovac na leptire, Slava, Požar i druge.
Drame su mu igrane skoro u svim profesionalnim pozorištima
u bivšoj Jugoslaviji, a neke u Rusiji i Francuskoj.
Živi sa porodicom u Beogradu.
|
|
| dr Vladan Đorđević
i dr Eduard Dajč
|
|
DR VLADAN Đ. ĐORĐEVIĆ (1844-1930), rođen u Beogradu, lekar
(spec. hirurg), državnik i političar (predsednik kr. vlade, min. inostranih dela, min. privrede, preds. Beogradske opštine...), ratnik (pukovnik, načelnik saniteta u dva rata...), istoričar (Evropa i Balkan,
Evropa i Rumunija, Evropa i Crna Gora...), istoričar medicine (Istorija
srpskog vojnog saniteta...), književnik (vlasnik i urednik ,,Otadžbine’’,
romani: Car Dušan, Golgota – silazak sa prestola...), dramski pisac,
osnivač srpskog Crvenog krsta, Srpskog lekarskog društva... jedna od
najraskošnijih ličnosti srpske istorije 19. veka.
DR EDUARD A. DAJČ (1948 –), lekar (spec. anest. i rean.), istoričar
(prirodnih) nauka, dramski pisac, rođen je u Beogradu u kome je i sve škole
završio. Drame: Sedmorica (vojskovođa) protiv Tebe, Antigona na Kolhidi, Plava knjiga o srpskom pitanju (sa dr Vladanom Đorđevićem), Bela
knjiga o srpskom pitanju (takođe sa Vladanom), Postanak kontinenata i
okeana, Satirske igre Sonestiana, Belerofont... Epopeje: Herojski haksabiblon (8.500 stihova), Herojski dodekabiblon (7.500 stihova)... prevodi
i rekonstrukcije: Homerova Odiseja (12.500 stihova), Evripidova Ipsipila (1.800 stihova), Kazantzakisova vežbanka... istorija nauke: Erazi-
strat sa Samosa – antički Harvej, Alkmeon iz Krotona – otac naučne
medicine... |
|
Milan Jelić
|
|
MILAN JELIĆ, dramski pisac, scenarista i reditelj na filmu i televiziji, diplomirao je Fakultet dramskih umetnosti na
odseku Dramaturgije. Živi i radi u Beogradu. Dobitnik je više
jugoslovenskih i međunarodnih nagrada.
Prva drama Sećanje na Albinonija izvedena je u Akademskom
pozorištu u Beogradu, a drame Vancage i Hoću da budem krompir u
pozorištu ,,Susret’’. Prvonagrađena drama na konkursu lista
,,Mladost’’ Jelisavetini ljubavni jadi zbog molera postavljena je
na repertoar Ateljea 212 (odigrana 100 puta).
Kao režiser kratkih i dugometražnih filmova poznat je po
delima: Bubašinter, Tigar, Rad na određeno vreme, Nedeljni
ručak, Čudna noć. Scenarista je nagrađenog filma za scenario u
Vrnjačkoj Banji Još ovaj put i koscenarist takođe prvonagrađenog filma Ljubavni ‘ivot Budimira Trajkovića.
|
|
Željko Hubač
|
’Ajduci su opet
među nama
 |
|
ŽELjKO HUBAČ, dramski pisac, rođen 1967. godine u Tuzli.
Osnovnu i srednju školu završio je u Leskovcu, studirao u Nišu
i Beogradu, apsolvirao na Prirodno matematičkom fakultetu,
diplomirao na Višoj elektrotehničkoj školi i na Fakultetu
dramskih umetnosti u Beogradu, gde je trenutno student magistarskih studija, odseka teatrologije. Objavio je, kao zasebna iz
danja, drame Bliži nebu i Bliži vatri (nagrađene na Susretima
profesionalnih pozorišta Srbije ,,Joakim Vujić’’ 1994. i Festivalu malih formi 1995. godine). Drame Bliži zemlji (Nagrada
Udruženja dramskih pisaca Srbije ,,Branislav Nušić’’ za 1996.) i
Ratko i Julijana (Nagrada ,,Branislav Nušić’’ za 1998.) objavio
je u časopisu ,,Teatron’’.
Dramske tekstove mu, trenutno, izvode pozorišta u Šapcu
(’Ajduci su opet među nama pod nazivom Klanac), Užicu (Koplje),
Leskovcu (Bliži nebu i Bliži vatri) i Kruševcu (Ratko i
Julijana pod nazivom Otmica i vaznesenje Julijane K). Poeziju i
teatrološke studije objavljuje u raznim domaćim i stranim ča
sopisima. Živi i radi u Beogradu, kao kustos, urednik programa i
izdanja Muzeja pozorišne umetnosti u Beogradu. Pozorišni je
kritičar dnevnog lista ,,Danas’’
|
|
| |
Vladimir Djurić Djura |
Pogovor  |
|
|
|
|
|
Udruženje dramskih pisaca Srbije,
Gospodar Jevremova 19, 11000 Beograd
|
|