istorijatNagrada B. NusicArhivaKontaktirajte nas

Edicija Savremena Srpska Drama

 

 

KNJIGA 6

Izdavači:
MUZEJ POZORIŠNE UMETNOSTI SRBIJE

UDRUŽENjE DRAMSKIH PISACA SRBIJE
11000 Beograd, Gospodar Jevremova 19, email: mpus@EUnet.yu
I
ZAVOD ZA PROUČAVANjE KULTURNOG RAZVITKA

11000 Beograd, Rige od Fere 4

Glavni i odgovorni urednik
Miodrag Đukić

Redakcija
Dušan Č. Jovanović
Miladin Ševarlić
Željko Hubač
Radomir Putnik
Dragan Tomić
Vladimir Đurić Đura
Dragana Abramović

Korektor
Željko Hubač

Likovno i tehničko rešenje
Novo Čogurić

Svi brojevi SSD-e
Svi brojevi Drame

 

"Drama"

ČASOPIS UDRUŽENJA DRAMSKIH PISACA SRBIJE
 

 

SAVREMENA SRPSKA DRAMA 6 / 1999

 

SADRŽAJ:


Aleksandar Obrenović

ALEKSANDAR OBRENOVIĆ rođen je 4. 1. 1928. u Beogradu gde i živi. Studirao je pedagogiju na Filozofskom fakultetu, ali nije završio. Bio novinar Radio Beograda, dramaturg u Dramskoj redakciji Televizije Beograd od osnivanja, prvi umetnički direktor Sterijinog pozorja, pa slobodni umetnik, pa urednik radio-drame u Dramskom programu Radio Beograda. Pisao scenarija za dokumentarne filmove i režirao ih, scenarija za igrane filmove, televizijske drame, pozorišne drame, radio-drame, priče. Dobitnik je prve Sterijine nagrade (1957) za dramu Nebeski odred (koautor Đorđe Lebović) i Specijalne Sterijine nagrade za dramu Varijacije (1960). Godine 1958. na Međunarodnom festivalu Pri Italija dobio je nagradu Italijanske radio-televizije za dramu Ptica. Godine 1959. dobio je nagradu novosadske Tribine mladih za prvu knjigu mladog pisca (Varijacije). Dobitnik je više nagrada na anonimnim konkursima za radio dramu. Izvedeno mu je više od šezdeset radio drama od kojih je većinu sam i režirao u zemlji i inostranstvu. Dela su mu štampana ili izvedena u više od 20 zemalja, a prevedena na 22 jezika. “Prosveta” mu je objavila knjigu dramskih tekstova Povratak Don Žuana, Pozorišni muzej Srbije knjigu pozorišnih komada Jata čarobnih zvezda. Pripovetke je objavljivao po raznim novinama i časopisima.


Dragan Tomić

DRAGAN M. TOMIĆ rođen je 17. marta 1941. godine u Ševaricama, Mačva, Srbija. Završio je gimnaziju u Šapcu i Rumi, a prava u Beogradu. Napisao je romane Škripac (,,Prosveta’’, 1987), Čekajući majku (,,Prosveta’’, 1997), Kratak prekid udovičkog sta- ža (,,Prosveta’’, 1999) i drame Raskršće (nagrada ,,Branislav Nušić’’ 1980), Rukavice, Neprijatelj radničke klase, Devojke, Pseća kućica (nagrada ,,Branislav Nušić’’ 1990), Pomor koza, Nađa, Kontaktno sočivo, Lovac na leptire, Slava, Požar i druge. Drame su mu igrane skoro u svim profesionalnim pozorištima u bivšoj Jugoslaviji, a neke u Rusiji i Francuskoj. Živi sa porodicom u Beogradu.


dr Vladan Đorđević i dr Eduard Dajč

DR VLADAN Đ. ĐORĐEVIĆ (1844-1930), rođen u Beogradu, lekar (spec. hirurg), državnik i političar (predsednik kr. vlade, min. inostranih dela, min. privrede, preds. Beogradske opštine...), ratnik (pukovnik, načelnik saniteta u dva rata...), istoričar (Evropa i Balkan, Evropa i Rumunija, Evropa i Crna Gora...), istoričar medicine (Istorija srpskog vojnog saniteta...), književnik (vlasnik i urednik ,,Otadžbine’’, romani: Car Dušan, Golgota – silazak sa prestola...), dramski pisac, osnivač srpskog Crvenog krsta, Srpskog lekarskog društva... jedna od najraskošnijih ličnosti srpske istorije 19. veka.

DR EDUARD A. DAJČ (1948 –), lekar (spec. anest. i rean.), istoričar (prirodnih) nauka, dramski pisac, rođen je u Beogradu u kome je i sve škole završio. Drame: Sedmorica (vojskovođa) protiv Tebe, Antigona na Kolhidi, Plava knjiga o srpskom pitanju (sa dr Vladanom Đorđevićem), Bela knjiga o srpskom pitanju (takođe sa Vladanom), Postanak kontinenata i okeana, Satirske igre Sonestiana, Belerofont... Epopeje: Herojski haksabiblon (8.500 stihova), Herojski dodekabiblon (7.500 stihova)... prevodi i rekonstrukcije: Homerova Odiseja (12.500 stihova), Evripidova Ipsipila (1.800 stihova), Kazantzakisova vežbanka... istorija nauke: Erazi- strat sa Samosa – antički Harvej, Alkmeon iz Krotona – otac naučne medicine...


Milan Jelić

MILAN JELIĆ, dramski pisac, scenarista i reditelj na filmu i televiziji, diplomirao je Fakultet dramskih umetnosti na odseku Dramaturgije. Živi i radi u Beogradu. Dobitnik je više jugoslovenskih i međunarodnih nagrada. Prva drama Sećanje na Albinonija izvedena je u Akademskom pozorištu u Beogradu, a drame Vancage i Hoću da budem krompir u pozorištu ,,Susret’’. Prvonagrađena drama na konkursu lista ,,Mladost’’ Jelisavetini ljubavni jadi zbog molera postavljena je na repertoar Ateljea 212 (odigrana 100 puta). Kao režiser kratkih i dugometražnih filmova poznat je po delima: Bubašinter, Tigar, Rad na određeno vreme, Nedeljni ručak, Čudna noć. Scenarista je nagrađenog filma za scenario u Vrnjačkoj Banji Još ovaj put i koscenarist takođe prvonagrađenog filma Ljubavni ‘ivot Budimira Trajkovića.


Željko Hubač
’Ajduci su opet među nama

ŽELjKO HUBAČ, dramski pisac, rođen 1967. godine u Tuzli. Osnovnu i srednju školu završio je u Leskovcu, studirao u Nišu i Beogradu, apsolvirao na Prirodno matematičkom fakultetu, diplomirao na Višoj elektrotehničkoj školi i na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je trenutno student magistarskih studija, odseka teatrologije. Objavio je, kao zasebna iz danja, drame Bliži nebu i Bliži vatri (nagrađene na Susretima profesionalnih pozorišta Srbije ,,Joakim Vujić’’ 1994. i Festivalu malih formi 1995. godine). Drame Bliži zemlji (Nagrada Udruženja dramskih pisaca Srbije ,,Branislav Nušić’’ za 1996.) i Ratko i Julijana (Nagrada ,,Branislav Nušić’’ za 1998.) objavio je u časopisu ,,Teatron’’. Dramske tekstove mu, trenutno, izvode pozorišta u Šapcu (’Ajduci su opet među nama pod nazivom Klanac), Užicu (Koplje), Leskovcu (Bliži nebu i Bliži vatri) i Kruševcu (Ratko i Julijana pod nazivom Otmica i vaznesenje Julijane K). Poeziju i teatrološke studije objavljuje u raznim domaćim i stranim ča sopisima. Živi i radi u Beogradu, kao kustos, urednik programa i izdanja Muzeja pozorišne umetnosti u Beogradu. Pozorišni je kritičar dnevnog lista ,,Danas’’


 
Vladimir Djurić Djura
Pogovor

 


Udruženje dramskih pisaca Srbije,
Gospodar Jevremova 19, 11000 Beograd