istorijatNagrada B. NusicArhivaKontaktirajte nas

Edicija Savremena Srpska Drama

 

 

KNJIGA 5

Izdavači:
MUZEJ POZORIŠNE UMETNOSTI SRBIJE

UDRUŽENjE DRAMSKIH PISACA SRBIJE
11000 Beograd Gospodar Jevremova 19
I
ZAVOD ZA PROUČAVANjE KULTURNOG RAZVITKA

11000 Beograd
Rige od Fere 4

Glavni i odgovorni urednik

Miodrag Đukić

Redakcija

Dušan Č. Jovanović
Miladin Ševarlić
Željko Hubač
Radomir Putnik
Dragan Tomić
Vladimir Đurić Đura
Dragana Abramović

Korektor
Željko Hubač

Likovno i tehničko rešenje

Novo Čogurić

Svi brojevi SSD-e
Svi brojevi Drame

 

"Drama"

ČASOPIS UDRUŽENJA DRAMSKIH PISACA SRBIJE
 

 

SAVREMENA SRPSKA DRAMA 5 / 1999

 

SADRŽAJ:


Miodrag Đukić

MIODRAG ĐUKIĆ, dramski pisac, rođen je 1938. u Prokuplju. Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji za pozorište, film, ra- dio i televiziju u Beogradu Autor je dramskih dela: Strip-tiz kod Džakera, izvedeno u Akademskom pozorištu “Branko Krsmanović”, 1968. u Beogradu; Potraživanje u motelu – drama nagrađena na konkursu Narodnog pozorišta iz Beograda, gde je premijerno izvedena 1971. godine. Ista drama pod nazivom Krčmareva smrt izvedena je u Narodnom pozorištu u Leskovcu 1972; Aleksandar – premijerno izvedena 1974. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu; Kiseonik – drama izvedena u Narodnom pozorištu u Zrenjaninu; i Nišu. Krtičnjak – drama izvedena u Narodnom pozorištu u Beogradu. Izvedene radio-drame: Čudan stric – Radio Beograd; Metalna kuglica koja se kotrlja – Radio Beograd; Naslednici – Radio Beograd; Dr Kelava – Radio Beograd i Radio Varšava; Prever – Radio Beograd; Gogolj – Radio Beograd; Rade Drainac – Radio Beograd;


Srba Ignjatović

SRBA IGNjATOVIĆ rođen je 1946. u Knjaževcu. Diplomirao je i ma- gistrirao na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je tridesetak knjiga poezije, proze, eseja, kritika, studija i monografija. Prevođen je na italijanski, rumunski i makedonski jezik. Ignjatovićeve proze su vrsta humorno-ironičnog svedočenja o vlastitom vremenu. Reč je o knjigama Crv u glavi, kratke priče (1988), Kako mi je ‘aba uletela u usta ili o samosaznavanju, roman-ogled (1988) i Kad smo svi bili Tito, priče (1994, drugo izdanje 1998). U dvanaest objavljenih knjiga eseja i kritika Ignjatović se bavi kla- sičnom i savremenom srpskom književnošću, brojnim delima drugih literatura, aktuelnim teorijskim ianalitičkim pitanjima. Značajnija dela: Salomina činija, Doba kolaža, Proza promene – srpska proza 1950-1979, Tekst i svet, Književnost i novi mit, Hronika pesničkog umeća, Deset srpskih pesnika... Studija o “balkanskom pesniku” Hroničar, buntovnik, alhemičar, zabavljena delom Joana Flore, objavljena je na srpskom i na rumunskom jeziku 1991. Studija o poeziji i slikarstvu Milene Pavlović Barili Spajajići vale sa zvezdama (zajedno sa Sinišom Ristićem) pojavila se 1998. Ignjatović povremeno piše likovne eseje. Njegova knjiga Poetizam stripa (1979) bila je prva knjiga posvećena stripu koja je objavljena u Jugoslaviji. Sačinio je i uredio likovnu monografiju Dragan Savić. Glavni je urednik beogradske izdavačke kuće Apostrof. Dobitnik je niza književnih nagrada.


Miladin Ševarlić

MILADIN ŠEVARLIĆ je rođen u Beogradu 1943. godine. Diplomirao na grupi za opštu književnost i teoriju književnosti Filo- loškog fakulteta (1967) i na grupi dramaturgije Fakulteta dramskih umetnosti (1968). Rdni vek proveo u pozorištu i na televiziji. Objavljivao pozorišne kritike, pesme u mnogim književnim časopisima i eseje iz oblasti društvene, političke i kulturne proble- matike. Roman Smrt pukovnika Kuzmanovića objavila mu Srpska književna zadruga (Beograd 1986) a Enciklopediju običaja i verovanja (sa M. Zupancem) izdavačka kuća ,,Sfarios’’ (Beograd 1989). Kao dramski pisac više puta nagrađivan. Za dramu Propast carstva srpskog dobio drugu nagradu na konkursu Udruženja dramskih pisaca Srbije, a za drame Nebeska vojska i Zmaj od Srbije nagrade ,,Branislav Nušić’’ istog udru’enja (1986. i 1990. godine). Za dramu Zmaj od Srbije dobio, takođe, nagradu na Festivalu praizvedbi u Paraćinu, 1994. godine, a iste godine, na XXIX Sterijinom pozorju, Sterijinu nagradu za savre- menu komediju. Za dramu Karađorđe dobio nagradu na Susretima profesionalnih pozorišta Srbije ,,Joakim Vujić’’, 1995. godine. ,,Zlatni beočug’’ Kulturno-prosvetne zajednice Beograda, ,,za trajni doprinos kultu- ri Beograda’’, dobio 1999. godine. Autor je opusa od dvadesetak drama, koje su štampane u periodici, ili kao posebna izdanja, a najčešće izvođena na pozorišnim scenama i televiziji.


Milivoje Majstorović

Martin anđeo elegična farsa

MILIVOJE MAJSTOROVIĆ, rođen je u Valjevu 1943. Godine. Ško- le i Akademiju za pozorište, film i RTV završio u Beogradu, u klasi prof. Slobodana Selenića. Pisanjem za pozorište i dramaturškim poslovima počeo je da se bavi i pre studija, u Rasovom pozorištu (u Pozorišnom igralištu izvedene su mu tri drame: Smeh, samo smeh, Oganj u džepu i Plakar – nagrađena 1969. na konkursu Saveza studenata za prvo delo). Jednu sezonu bio je umetnički direktor Narodnog pozorišta u Subotici, tri sezone na istoj funkciji u Narodnom pozorištu “Toša Jovanović” u Zrenjaninu. Bio je urednik pozorišnog programa u Domu kulture “Studentski grad”. U pozorištima su mu izvedeni sledeći komadi: Sirotice – Beogradsko dramsko pozorište, Kamerni teatar 55 u Sarajevu, skopski Narodni teatar, Kruševačko pozorište i Narodno pozorište “Ljubiša Jovanović” u Šapcu. Pastür – Dom omladine Beograda; Koske 48 –NPu Tuzli; Apsana ili balada o Če Gevari – Studentsko pozorište u Upsali (Švedska). Na televiziji su mu igrane dve drame: Susedi i Naš prijatelj Pepi. Dobitnik je dve nagrade “Branislav Nušić” Udruženja dramskih pisaca Srbije. Bio je član redakcije lista “Student”, smenjene 1971, gde je dve godine vodio satiričnu rubriku Biće bolje. Izbor ovih tekstova, zajedno sa tekstovima Lazara Stojanovića, štampan je kao istoimena knjiga koja je pre pojavljivanja u javnosti spaljena, odlukom državnih organa. Reprint se pojavio dvadeset godina kasnije. Bio je urednik humorističke emisije na Indeksu 202.


Miodrag Zupanc
Bela ruža za Dubljansku ulicu

MIODRAG ZUPANC rođen je u Beogradu 1950. Sve potrebne škole završio je na rodnoj Čuburi, dramaturgiju na Akademiji u Knez Mihajlovoj. Napisao dve radio drame: Zamena i Kuća na Kalvariji. Dve dra- matizacije: Malvina (roman Mirka Kovača), Atelje 212, Besnilo (roman Bore Pekića), Beogradsko dramsko. Pozorišne drame: Bela ru’a za Dubljansku ulicu, Beogradsko dramsko, Subotica, Banja Luka, Strumica i Banja za nerotkinje, Pozorište na Tera- zijama i Vršac. Objavljene knjige: Šta je šta, dečija enciklopedija verovanja i običaja (zajedno sa Miladinom Ševarlićem) i Narodni kalendar, etnološka studija o praznicima i svako- dnevnim običajima (zajedno sa Draganom Antonićem). Pisao priče i crtice za Politiku, Borbu, Našu borbu, Danas, Republiku, Filmograf, Ludus, Novosti, Slobodnu Dalmaciji i Jež. Autor je preko sto pedeset emisija, dokumentarnih, obrazovnih, kratkih igranih i namenskih filmova. Bio urednik u SKC-u, Domu kulture Studentski grad, Vidicima, Studentu, Radio Indeksu, sada urednik u Školskom programu Televizije Beograd.


 
Željko Hubač
Pogovor – Generacijski kreativni pesimizam – ili Ova i ovakva današnjica...

 


Udruženje dramskih pisaca Srbije,
Gospodar Jevremova 19, 11000 Beograd