| Edicija Savremena Srpska Drama |
KNJIGA 16
Izdavači:
UDRUŽENJE DRAMSKIH PISACA SRBIJE
11000 Beograd, Gospodar Jevremova 19
POZORIŠTE “MODERNA GARAŽA”
KULTURNO PROSVETNA ZAJEDNICA BEOGRADA
Za izdavače:
Miodrag Đukić
Bratislav Petković
Živorad Ajdačić
Odgovorni urednik
Miodrag Đukić
Glavni urednik
Momčilo Kovačević
Izvršni urednik
Biljana Ostojić
Redakcija:
dr Raško V. Jovanović
Miladin Ševarlić
Dragan Tomić
Vladimir Đurić Djura
Snežana Kutrički
dr Eduard Dajč
Korektura
Redakcija
Likovno i tehničko rešenje
Novo Čogurić
|
Svi brojevi SSD-e  |
Svi brojevi Drame |
|
| "Drama" |
|
| |
|
| |
SAVREMENA SRPSKA DRAMA 16 / 2003
|
| |
|
|
|
MIODRAG ĐUKIĆ, dramski pisac, rođen je 1938. u Prokuplju.
Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji za pozorište, film, ra-
dio i televiziju u Beogradu
Autor je dramskih dela: Strip-tiz kod Džakera, izvedeno u Aka-
demskom pozorištu ,,Branko Krsmanović’’, 1968. u Beogradu; Potraživanje u motelu – drama nagrađena na konkursu Narodnog
pozorišta iz Beograda, gde je premijerno izvedena 1971. godine.
Ista drama pod nazivom Krčmareva smrt izvedena je u Narodnom
pozorištu u Leskovcu 1972; Aleksandar – premijerno izvedena
1974. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu; Kiseonik –
drama izvedena u Narodnom pozorištu u Zrenjaninu; i Nišu.
Krtičnjak – drama izvedena u Narodnom pozorištu u Beogradu,
Baštinik – drama štampana u časopisu Teatron 109.
Izvedene radio-drame: Čudan stric – Radio Beograd; Metalna
kuglica koja se kotrlja – Radio Beograd; Naslednici – Radio
Beograd; Dr Kelava – Radio Beograd i Radio Varšava; Prever –
Radio Beograd; Gogolj – Radio Beograd; Rade Drainac – Radio
Beograd.
|
|
| Milan Jelić |
|
MILAN JELIĆ, dramski pisac, scenarista i reditelj na filmu i televiziji, diplomirao je Fakultet dramskih umetnosti na
odseku dramaturgije. Živi i radi u Beogradu. Dobitnik je više
jugoslovenskih i međunarodnih nagrada.
Prva drama Sećanje na Albinonija izvedena je u Akademskom
pozorištu u Beogradu, a drame Vancage i Hoću da budem krompir u
pozorištu “Susret’’. Prvonagrađena drama na konkursu lista
“Mladost’’ Jelisavetini ljubavni jadi zbog molera postavljena je
na repertoar Ateljea 212 (odigrana 100 puta).
Kao režiser kratkih i dugometražnih filmova poznat je po
delima: Bubašinter, Tigar, Rad na određeno vreme, Nedeljni
ručak, Čudna noć. Scenarista je nagrađenog filma za scenario u
Vrnjačkoj Banji Još ovaj put i koscenarist takođe prvonagrađenog
filma Ljubavni život Budimira Trajkovića.
|
|
| Radoslav Pavlović |
|
RADOSLAV PAVLOVIĆ je rođen 1954 u Aleksandrovcu, Srbija.
Osnovnu školu, gimnaziju i Fakultet dramskih umetnosti odsek drama-
turgije, završio u Beogradu. Živi kao slobodan umetnik.
Pozorišne praizvedbe:
Savremenik, SKC, 1978, Šovinistička farsa, SKC, 1985, Muke po
Živojinu, Jugoslovensko dramsko, 1986, Braća po oružju, Duško Radović,
1987, U potrazi za izgubljenom srećom, Duško Radović, 1989, Mala, Zve-
zdara teatar, 1990, Šovinistička farsa 2, Duško Radović, 1991, Život
Jovanov, Zvezdara teatar, 1992, Čaruga, Zvezdara teatar, 1993, Moja draga,
Beogradsko dramsko, 1994, Šovinistička farsa 3, Produkcija ZAM, 1995,
Beograd, Duško Radović, 1995, Moja mama, Kult teatar, 1998, Vidimo se u
Den Hagu (Šovinistička farsa 4), Kult teatar, 1998, Tri boje duge,
Slavija teatar, 2000, Jedanaest nedelja, Jugoslovensko dramsko, scena
Bojan Stupica, 2000, Program uživo, Kult teatar, 2001, Slatke usne
mladosti, Kult teatar, 2003.
Trenutno na beogradskim scenama igraju predstave Moja mama, Tri
boje duge, Program uživo, Slatke usne mladosti.
Filmovi snimljeni po scenarijima Radoslava Pavlovića:
Piknik u Topoli, r. Zoran Amar, 1980, Stepenice za nebo, r. Miro-
slav Lekić, 1982, Živeti kao sav normalan svet, r. Miloš Radivojević,
1983, Prljavi film, r. Dušan Sabo, 1987, Hajde da se volimo 3, r. Stanko
Crnobrnja, 1990, Mala, r. Predrag Antonijević, 1990, Balkanska pravila,
r. Darko Bajić, 1996, Volim te najviše na svetu, Predrag Velinović,
2003.
|
|
Aleksandar Đaja
|
|
ALEKSANDAR ĐAJA rođen je 1954. godine u Beogradu, gde je i diplo-
mirao na odseku za dramaturgiju, Fakulteta dramskih umetnosti, 1979.
godine. Član je Udruženja dramskih pisaca Srbije. Bio je direktor Na-
rodnog pozorišta u Prištini 1992/93. godine. Od 1996. godine zaposlen je
kao dramaturg Pozorišta na Terazijama u Beogradu.
Autor je desetak pozorišnih komada, izvedenih na scenama u Beogradu i
u drugim gradovima Srbije. Za komediju Bitka za Senjak i dramu Jankovac –
potopljeni svet, nagrađivan je na konkursima Udruženja dramskih pisaca
Srbije, za 1989. i 1990. godinu. Napisao je tridesetak radio-drama, emito-
vanih na programima Radio Beograda i Radio Novog Sada. Kao stalni
saradnik Školskog programa TV Beograd od 1981. godine, realizovao je oko
pet stotina scenarija u okviru najpoznatijih serija za decu: Kockica, Čik
pogodi, Dečje igre, Otkrivalica, Život sportskog konja, Dvorovi Beo-
grada, Atom po atom, Zmajeva biblioteka, Gestovni bukvar, Zooteka,
itd...Sarađivao je i u Zabavnom programu televizije, dok je za Igrani program napisao scenario za tv film Palanka u planini, prema romanu
Anđelije Lazarević, čija realizacija zavisi od definisanja finansijske
situacije u RTS-u.
Autor je scenarija za igranu seriju RTS-a Mansarda, čija je montaža u
toku, dok se emitovanje prvih epizoda očekuje početkom jeseni 2003. godine.
U listu “Borba” napisao je više od dve stotine članaka kao autor
kolumne: I to se dešava. Dobitnik je “Borbine” nagrade za esej za 1999.
godinu. Sarađivao je i u drugim novinama i časopisima (“Drama”), objav-
ljivao tekstove na Internet – sajtovima; u ediciji “Savremena srpska
drama” objavljena su mu dva dramska teksta: Jezero i Veroneze.
Život Jevremov njegov je najnoviji pozorini komad.
|
|
Bratislav Petković |
Les fleurs du mal
(cvetovi zla)
 |
|
BRATISLAV PETKOVIĆ je rođen u Beogradu 26. oktobra
1948. godine. Diplomirao 1972. godine na Akademiji za pozorište,
film i televiziju, na smeru pozorišne režije, predstavom Razbojnici Fridriha Šilera. U Beogradskom dramskom pozorištu
1978. postavio predstavu Sporting life, za koju je tekst pisao zajedno
sa kolegom Vojislavom Kajganićem. Posle toga napisao je i dve
monodrame: Prodajem razbivenu kuću i Ispovest klovna Dragoljuba (igrao ga je Božidar Stošić). Godine 1991. napisao je
dramu Kaskader koju je i režirao u Beogradskom dramskom po
zorištu.
Svoj dečački san ostvaruje 1994. godine kada otvara Muzej
automobila, a predstavom Grand prix (njegovi tekst i režija) otvara
novu pozorišni scenu pod nazivom Moderna garaža. Predstavom
Legion d’Honneur 1998. godine otvara i kamernu scenu u istom
prostoru.
|
|
| Sonja Bogdanović |
KAPIJA, Šaljiva igra za narod u jednom činu
 |
SONjA BOGDANOVIĆ je rođena 1935. u Zagrebu. U Beograd
dolazi 1941. kao izbeglica. Diplomirala je i magistrirala isto-
riju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Posle
penzionisanja 1994. bavi se pisanjem; drame, romani, pripovetke.
Pozorišni komadi za decu:
Crvenkapa u nebajci (Dečiji dramski studio u Čačku; premijera
01. 09. 2001; treća sezona izvođenja)
Ederlanda (Malo pozorište Duško Radović, Beograd; premijera 20. 02. 2002; druga sezona izvođenja)
|
|
| |
Raško V. Jovanović |
Pogovor  |
|
|
|
|
|
Udruženje dramskih pisaca Srbije,
Gospodar Jevremova 19, 11000 Beograd
|
|